Capitulu
I
1.1.
Istoria
kona ba linux
Ba
dala uluk linux hanesan naran kernel ida ka hanarana sitema operasun komputador
nia fuan ne’ebe mak dala uluk halo husi Linus Torvalds iha tinan 1991. Linux fo
asieta ba ema se deit atu utilija, aprende kona ba lalaok servisu, no halo
distrubuisaun Linux, ho lisensia GNU GPL (General Public License) ka famosu liu ho naran Free
Software.
Iha
tempu agora, naran Linux laos utulija deit ho hanaran kernel, maibe iha mos
sistema operasuan neebe kompletu, no mos Linux utilija atu hanaran
distribuisaun, (konjunta sistema operasaun no aplikasaun oi-oin) ka distro
Linux, exemplo distro Linux tuir alfabetu CentOS, Debian, Fedora, Gentoo,
Mandriva, Mint, Nusantara, openSUSE, RedHat, Slackware, Ubuntu, Xandros no seluk tan.
Richard Stallman, ulun boot ba free
software nian, hasai hakerek nain
operasaun linux hanesan GNU/Linux ka GNU-Linux, tamba sistema opersaun linux ho
forma kernel linux no programa balun husi projetu GNU. Iha ema balun mak la
aseita ho Stallman tamaba iha programa ba sistema opersaun linux ne’ebe mak
laos mai hisu projetu GNU.
Open
sourcee nakloke mak mandatu ida ba revizaun ba kódigu fonte (fonte kódigu) ne’ebe
mak fornese husi developer ba revizaun Fa'an jestor (Nakloke) ne ' ebé bele sai
hanesan dalan matenek ba ema nia servisu, mak hakfilak KA LIU tan dezenvolve
ona, no disemina. SE Programa Neʼebé bandu atu muda bosok organizasaun atu halo
revizaun no habelar Programa homemade OR, Programa No ITU nia la Loke Fonte,
maske Kuantidade: programa Kódigu sira ne ' ebé Disponivel.
Fonte
nakloke hanesan rekizitu ida kona-ba instalasaun ne ' ebé livre. Software livre
ka open source Nakloke ne ' ebé De'it, maibé Software Fonte Nakloke ne'e la
nesesariamente Software Livre Free Software. Exemplo Linux Nakloke open source Ne'e
Livre, Software lisensa FreeBSD.Linux Ne ' ebé bele LA troka Hetan lisensa ne '
ebé mak loas free software, enkuantu FreeBSD ne’ebe lisensa Nakloke Fonte
Software BSD-hanesan bele hatudu Sai LA Source.FreeBSD Nakloke (Open Fonte) mak
fundamentál ne’ebe Ema ida atu halo revizaun
ba HALO Mac OSX (Fonte Nakloke LA). www.opensource.org / lisensa-Opera Loading
tipu lisensa Fonte Nakloke.
1.2.
Richard Stallman, fundadór GNU
projetu nian, no, lino, Torvalds, kria kernel Linux
Sistema operasaun Unix dezenvolve no
implementa iha 1960s nian no fó sai uluk iha 1970. Fatór sira ne ' ebé katak
kauza disponibilidade no kompatibilidade aas bele uza, copia no modifika makaas
tebes husi instituisaun akadémiku no ba negósiu. Linux (hanesan lɪnəks ka /
lɪnʊks /)
1. Hanesan naran ne ' ebé fó ba sistema operasaun
baze komputador do nia tipu Unix. Linux nudar ezemplu kona-ba dezenvolvimentu
software livre no fonte nakloke ne ' ebé prinsipál. Hanesan iha software livre
no seluk loke fonte iha jerál, kódigu fonte Linux bele modifika, uza no
redistributed livre hosi ema ruma.
2. Nia naran "Linux" mai husi
manufacturer, ne ' ebé mak introdús tiha ona iha tinan 1991, lino, Torvalds
husi sira-nia naran. Rekursu no biblioteka iha sistema ida ne'e normalmente mai
husi sistema operasaun GNU, ne ' ebé mak fó sai iha 1983 husi Richard Stallman.
Kontribuisaun GNU ne'e hanesan baze husi nabilan alternatifGNU naran / Linux.
3. Linux iha kleur ona hatene kona ba
uza iha servidór, no backed husi lori computer empreza hanesan Intel, Dell,
Hewlett-Packard, BALUN, Novell, Oracle Korporasaun, Hat Mean, no loro-Matan
Microsystems. Linux uza sistema operasaun iha nivel computer hardware, ne ' ebé
inklui desktop komputadór, supercomputers.